Sredinom 2017. godine u svijetu digitalnih amaterskih radijskih komunikacija pojavio se novi način rada – FT8 mode. FT8 način rada (Franke-Taylor dizajn, 8-FSK modulacija) nazvan je prema njegovim izumiteljima, Stevenu Frankeu, K9AN i Joeu Tayloru, K1JT. U samo nekoliko mjeseci ovaj digitalni način komunikacije postao je vrlo popularan na kratkom valu. Zašto? Pa zbog vrlo niske razine prijema signala te brzine u kojoj se međusobna komunikacija između dvije stanice odvija. Naime, FT8 način rada omogućava komunikaciju i do -24dB SNR, a za odraditi kompletan QSO potrebno je manje od dvije minute. Strelovita popularnost ovog načina rada zapravo nas ni ne čudi ako ga usporedimo s drugim načinima rada koji “dešifriraju” slabe signale kao što su JT65 ili JT9, a koji su puno sporiji. Također, treba naglasiti da za korištenje ovog načina rada nisu potrebne velike snage, 5-10W je sasvim dovoljno da vas čuju na drugom kraju svijeta!
Računalna aplikacija za rad s FT8 i drugim JT načinima rada zove se WSJT-X (ver. 1.8.0). Aplikacija podržava Windows, Linux i Mac operativne sustave, a može se instalirati i na Raspberry Pi uređaje. Također, s obzirom da se komunikacije ovim načinom rada odvija u točnim vremenskim intervalima od 15 sekunda, neophodno je da vaš računalni sat bude potpuno točan. Kako bi provjerili ima li vaše računalo točno vrijeme predlažem da posjetite stranicu time.is. Naravno, vaša radiostanica mora biti povezana s računalom kako bi njome mogli upravljati i mijenjati frekvencije (CAT) te sa zvučnom karticom računala (audio in/out) kako bi mogli primati i odašiljati signale.
Frekvencije koje su koriste za komunikaciju FT8 načinom rada su: 1.840 MHz, 3.573 MHz, 7.074 MHz, 10.136 MHz, 14.074 MHz, 18.100 MHz, 21.074 MHz, 24.915 MHz, 28.074 MHz i 50.313 MHz. Na svim frekvencijama koristi se USB modulacija.
Kao što možete vidjeti na gornjoj slici, WSJT-X aplikacija sastoji se od dva prozora. Prvi, glavni je za odrađivanje veza, a drugi, vodopad (waterfall) daje vizualni pregled signala na frekvenciji. Prije prve veze potrebno je podesiti samu aplikaciju za rad i to putem izbornika FILE->Settings. Treba upisati pozivnu oznaku i lokator, odabrati radio uređaj te usb port na koji je spojen, podesiti audio postavke i slično. U nastavku na slikama možete vidjeti primjer mojih postavki za uređaj Yaesu FT-857d i 9a4KH CAT/audio modem (FTDI chip). Zatim, u izborniku MODE treba odabrati FT8.
Vezano za gornju sliku, skrećem pozornost na dvije kvačice ispred “Double-click on call sets TX enable” i “Disable TX after sending 73”. Time se omogućava da pozivanje započne jednostavnim dvoklikom miša na određenu pozivnu oznaku koja poziva CQ. Treba napomenuti da WSJT-X aplikacija, nakon početnog pozivanja, zapravo samostalno izmjenjuje podatke tijekom trajanja veze. Na kraju, nakon slanja pozdrava 73, odašiljanje signala se automatski zaustavlja.
Gore navedene postavke ovise o radio uređaju koji imate te modemu koji koristite za povezivanje radio uređaja s računalom. Naravno, ovise i o operativnom sustavu i driverima. Ako imate već iskustva s povezivanjem vašeg radio uređaja s računalom ovaj korak ne bi smio biti nikakav problem. Obratite pozornost na dva gumba “Test CAT” i “Test PTT”. Ako ste sve dobro spojili te pritisnuli prvi, isti bi trebao pozeleniti. Nakon toga, pritisak na “Test PTT” bi trebao prebaciti vaš uređaj na odašiljanje. Ako ne uspijete od prve ne očajavajte, nisam ni ja! Google is your friend!
Pod “Soundcard Input/Output” potrebno je odabrati zvučnu karticu s vašeg modema koji je povezan s radio uređajem i računalom, ako je ima. U pravilu, iz padajućeg izbornika moći ćete odabrati “USB audio card” ili nešto slično. U mom slučaju piše “default” jer koristim Linux operativni sustav.
Kvačica ispred “Prompt me to log QSO” omogućava automatsko iskakaknje pop-up prozora za spremanje veze u log nakon što su raporti primljeni, a kvačica ispred “Enable PSK Reporter Spotting” omogućava automatsko slanje podataka o radiostanicama koje čujete na PSK Reporter.
Već smo rekli da se veza odvija se u točnim vremenskim okvirima od 15 sekundi. Primjer jedne veze izgledao bi ovako:
1. CQ 9A6T JN75 [9a6t poziva svih na frekvenciji iz lokatora JN75]
2. 9A6T 9A9SS JN75 [9a9ss poziva 9a6t iz lokatora JN75]
3. 9A9SS 9A6T -03 [9a6t daje 9a9ss signal report -03]
4. 9A6T 9A9SS R-05 [9a9ss obavještava da je primio signal raport i daje signal raport 9a6t -05]
5. 9A9SS 9A6T RRR [9a6t obavještava da je primio raport]
6. 9A6T 9A9SS 73 [9a9ss pozdravlja i završava vezu]
7. 9A9SS 9A6T 73 [9a6t pozdravlja i završava vezu]
Detaljne upute kako koristiti aplikaciju WSJT-X možete pronaći ovdje. Tko sve trenutno radi FT8 načinom rada možete provjeriti na stranci HamSpots (treba se registrirati). Onima koji žele znati više o ovoj temi preporučam članke autora: Joe Taylor, K1JZ, Steve Franke, K9AN i Bill Somerville, G4WSJ: “Work the World with WSJTX” – dio 1. i 2., ARRL, QST, listopad i studeni, 2017.
Zaključno, moram priznati da sam jako oduševljen ovim novim digitalnim načinom rada! Zadnji put sam bio toliko oduševljen nakon što sam otkrio i napravio Buddipole antenu. FT8 način rada omogućava uspostavljanje dalekih veza s malim snagama što ga čini vrlo privlačnim za radioamatere početnike koji nemaju na raspolaganju jake usmjerene antene ili lineare od kilowata. Ovim načinom rada možete bez ikakvih problema odrađivati veze i na laptopu iz kreveta dok vaša draga YL slatko spava bez brige da ćete je probuditi! 😉
Čujemo se na radiovalovima s FT8 načinom rada! 🙂
Vy 73 de Ivan, 9a9ss
PS
Članak je informativne naravi te autor nije ni na koji način odgovoran za vaše postupanje i eksperimentiranje s ovim načinom rada te eventualni bijeli dim iz bilo kojeg uređaja!
PPS
Sljedeći članak bit će na temu kako raditi FT8 veze iz kreveta preko Raspberry Pi 3 uređaja i udaljene radiostanice.
Posted in Amaterske radiokomunikacije | Komentari isključeni za FT8 mode – digitalna revolucija na radio valovima
Od 7. listopada 2016. godine 9A9SS je moja nova pozivna oznaka! Stara pozivna oznaka 9a5BDD nakon 11 godina odlazi u povijest s odrađenih ukupno 1538 veza u 138 DXCC-a od kojih je 110 DXCC potvrđeno putem LoTW-a ili QSL karata.
Buddipole antena je vrlo lagana, mala i sklopiva antena odlična za rad u portablu. Izmislio ju je Budd Drummond W3FF. U osnovi, kao što joj i ime govori, radi se o dipol anteni. Buddipole antena je pogodna za rad na čak 7 bandova: 14 MHz (20m), 18 MHz (17m), 21 MHz (15m), 24 MHz (12m), 28 Mhz (10m), 50 MHz (6m) i 144 MHz (2m).
Izrađuje se od laganih cpvc (plastičnih) cijevi promjera 0,5 in (pola cola) i žice promjera 5 mm2. Ima dva dijela: crveni i crni. Buddipole antena sastoji se od dvije ruke, četiri zavojnice (po dvije za 15/17m i dvije za 20m) te dvije teleskopske antene na krajevima. Uz to potrebno je šest cpvc ravnih spojnica te jedna T spojnica za montažu na stup.
Dijelovi Buddipole antene međusobno se povezuju jednostavnim umetanjem cpvc cijevi u spojnice dok se žica spaja stopicama. Rastavljeni dijelovi antene pojedinačno nisu duži od 60 cm, a dužina sastavljene i potpuno raširene Buddipole antene iznosi oko 560 cm. Ovisno o frekvencijskom opsegu na kojemu se želi raditi, na anteni se izmjenjuju odgovarajuće zavojnice. Antena se vrlo lako može fino ugoditi izvlačenjem teleskopskih antena sa svake strane pri čemu se postiže vrlo nizak SWR.
Kako bih zaštitio antenu od oštećenja prilikom transporta koristim plastičnu tubu kakvu obično koriste arhitekti ili umjetnici za nositi nacrte ili slike. Za stup koristim obični ribički štap. Radi lakše prenosivosti i male težine koristim RG 174u antenski kabel za povezivanje moje Buddipole antene s Yaesu FT-857d radiostanicom.
Cpvc cijevi i spojnice u Zagrebu se mogu kupiti ovdje. Cijela cpvc investicija koštala me manje od 200 kn. Najveći problem bio mi je nabaviti teleskopske antene, koje razvučene moraju imati dužinu od skoro 188 cm. Nakon dugo mozganja, ipak sam odlučio kupiti originalne koje možete pronaći ovdje. Iako pojedinačno nisu skupe (jedna košta 6$ ili otprilike 33 kn), s obzirom da stižu iz SAD-a, poštarina je preskupa. No, i za to ima lijeka! Ako imate prijatelja ili kolegu koji je preko bare u posjeti zamolite ga da vam ih donese. Vi ih naručite i platite preko interneta, a ekipa iz Buddipole-a ih dostavlja i po hotelima. Upravo tako sam ja napravio i na taj način uštedio preko 50$ poštarine! Plastičnu tubu za transport možete pronaći po knjižarama ili prodavaonicama slikarske opreme. Cijena im je oko 150 kn.
Da Buddipole antena radi i više nego dobro govori činjenica da sam na 15m s 50W odradio PSK31 vezu sa Samuelom FK8DD iz Nove Kaledonije koja je od Novalje na otoku Pagu udaljena gotovo 16.500 km! Ako mi ne vjerujete pogledajte dnevnik veza. Sve veze počevši od 26.7.2014. odrađene su uz pomoć Buddipole antene.
Osim u Novalji na Pagu, antena je testirana i na Jarunu s Brankom 9a5ABH i Štefom 9a7PLS, dečkima iz Radiokluba Zagreb, a fotografije naše ekspedicije na zagrebačkom moru možete vidjeti ovdje.
Ako zapnete prilikom izrade Buddipole antene ili tijekom njezine uporabe, ne očajavajte! Postoji The Buddipole User’s Group gdje možete postaviti pitanje i dobiti odgovor od Budda W3FF osobno ili kolega radioamatera koji ju koriste. Također, Youtube je prepun zanimljivih video uradaka o Buddipole anteni poput ovoga u nastavku, autora Rockwella WW1X.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=Z6ATX2Z9ews
Ukoliko pak niste vični izradi antena ili jednostavno nemate vremena za njezinu izradu, ne brinite. Tvorničku Buddipole antenu možete kupiti ovdje. Kako izgleda takva komercijalna verzija Buddipole antene u deluxe paketu pogledajte u sljedećem video uratku.
httpvh://www.youtube.com/watch?v=ARwPFy072Ck
Sljedeći zadatak koji me čeka jest izraditi Buddistick. To ću na jesen!
18. travnja 1925. godine u Parizu je osnovana Međunarodna radioamaterska unija (International Amateur Radio Union, skraćeno IARU). IARU je krovna organizacija u koju su učlanjeni nacionalni radioamaterski savezi i trenutno broji 160 članica. Upravno na spomen osnivanja IARU-a, 14 travnja je proglašen svjetskim danom radioamatera!
Upravo tim riječima je astronaut Garrett Reisman KE5HAE sa Međunarodne svemirske postaje (ISS) “pozdravio” i tako uspostavio vezu sa Osnovnom školom Vladimira Nazora iz Pazina. Pazinski osnovnoškolci, u suradnji s Radioklubom Pazin, su nakon dvije godine priprema ostvarili su dugo očekivani razgovor – ISS School Contact. Učenici Ante Šikić, Teo Gubić, Katja Pernić, Edi Ravnić, Lea Šikić i Enzo Grubiša su radiovezom svoja pitanja slali u svemir, a na njih je strpljivo i sa dozom humora odgovarao četrdesetogodišnji astronaut Garrett Reisman. Kontakt je ostvaren 07. travnja 2008. u 16:50 minuta po lokalnom vremenu, a trajao je nešto manje od deset minuta. Ovim je kontaktom pazinska škola postala prva Europska škola koja je ostvarila kontakt u zemlji koja nije članica Europske unije. Cijeli događaj u pazinskom Spomen domu sa zanimanje je pratila publika od stotinjak ljudi.
Detaljnije informacije možete pročitati na webstranicama Radiokluba Pazin. Tu možete pronaći galeriju fotografija, mp3 zapis održane radioveze kao i priloge sa TV-a.
Čestitke ekipi iz Pazina na dobro odrađenom poslu i promociji našeg hobija u zemlji i svijetu.
Opet, čisto slučajno, nađoh na YouTube.com jedan zanimljiv spot s pjesmom o radioamaterima. Sam spot je jako interesantan samo je šteta što kvaliteta slike nije bolja.
Naišao sam na zanimljiv filmić na YouTubeu o radioamaterima snimljen daleke 1939. godine. Pa da ga podijelim s vama u ovo blagadnsko vrijeme darivanja. Također bih zaželio svim Stjepanima sretan imendan.
Dobrodošli na 9a9SS.com! Ja sam Ivan Palčić, diplomirani pravnik, koji slobodno vrijeme voli provoditi na radiovalovima u razgovoru s radioamaterima diljem svijeta. Radioamaterski ispit za A razred položio sam u lipnju 2005. godine. Ponosni sam član Hrvatskog radioamaterskog saveza i Radiokluba Zagreb 9a1ADE. Također, član sam European Phase Shift Keying Club-a #2829. i Croatian Digital Group-e #011. Prva pozivna oznaka bila mi je 9a5BDD. Od radio uređaja najčešće koristim Yaesu FT-857d u kombinaciji s odličnom malom Buddipole antenom iz kućne radinosti. Više...