9a9SS radioamaterski website

Pileups – prvi dio

U osmom poglavlju Mark on4ww nas upozaje s tzv. pileup-om. Ovo poglavlje nešto duže, pa ćete ga ovdje moći pročitati u devet nastavaka.

Tko se jednom „zarazio“ lovom na DX postaje, brzo se upoznao sa PILEUP-om. Kada se na opsegu pojavi rijetka DX postaja, ubrzo se pojavi velika grupa amatera koji svi žele uspostaviti vezu s njom. Na kraju jedne veze, gomila počne pozivati DX postaju i svi pozivaju jedan preko drugoga. To se zove „pileup“. „Pileup“ ne generiraju samo fiksne DX postaje. Grupe radioamatera često odlaze u DX ekspedicije da bi aktivirali zemlje (DXCC entitete) u kojima nema radioamatera. Ponekad su to i nenastanjeni otoci! Cilj ovih ekspedicija je da, za njihovog kratkog boravka, uspostave kontakt sa što većim brojem radioamatera iz cijelog svijeta. Očito, veze tj. kontakt sa ovim ekspedicijama trebao bi biti ŠTO JE MOGUĆE KRAĆI da bi dali šansu što većem broju amatera da uspostave vezu sa DX ekspedicijom. Dakle, operatora u DX ekspediciji ne zanima koji je vaš QTH, s kakvim uređajem radite ili kako je ime vašem kućnom ljubimcu. Koji je najbolji način da što brže uspostavite i upišete u vaš dnevnik vezu sa rijetkom DX postajom ili DX ekspedicijom? SLUŠAJTE, SLUŠAJTE i onda samo SLUŠAJTE. Zašto treba slušati? Zato jer bez slušanja nema uspjeha! Pažljivim slušanjem bit ćete uspješniji u probijanju kroz „pileup“. Slušanjem se upoznajete s načinom i ritmom rada DX postaje. Slušanjem ćete ustanoviti da li DX radi u SPLIT načinu rada. Kad slušate imate dovoljno vremena provjeriti (i dvostruko provjeriti) da li je na vašem uređaju sve dobro namješteno:

• pravilan izbor antene?
• da li je aktivirana funkcija SPLIT?
• da li je odašiljač (i linearno pojačalo) dobro podešeno?

Često se podešavanje odašiljača (i linearnog pojačala) radi NA frekvenciji DX postaje. Jako LOŠA praksa kojom ometate rad DX postaje i potičete reakciju tzv. DX policajaca (pogledajte 8. poglavlje).

• Prije pozivanja DX postaje, uvjerite se da pravilno čujete pozivnu oznaku DX postaje.

Često naletimo na pileup koji je posljedica objave na DX Clusteru. Mnogo puta ova informacija nije točna! Sami se uvjerite da dobro čujete pozivnu oznaku DX postaje koju pozivate. To će vas poštedjeti neprijatnih trenutaka i vraćenih QSL karata sa porukom „NOT IN LOG“, „NOT EXISTING CALL“ ili „NOT ACTIVE THAT DAY“.
Iskusna DX postaja će preći na SPLIT način rada čim osjeti da je poziva mnogo amatera. Na taj način njezina predajna frekvencija je čista i pozivatelji ju dobro čuju. Manje iskusna DX postaja će raditi SIMPLEX i konačno otići u QRT, jer neće moći ovladati „pileupom“. U ovakvim situacijama, vi sami možete odigrati važnu ulogu za vrijeme veze sa DX postajom. Uljudno predložite da pređe na SPLIT način rada (naravno, samo ako ima mnogo pozivatelja!). Ako uspijete nagovoriti DX-a da pređe na SPLIT način rada, svi će vam biti zahvalni.

U sljedećem nastavku Mark govori o SSB SIMPLEX PILEUP-u.

Objavljeno u Operatorska vještina | 6 komentara »

Kako pozivati CQ

Nastavljajući se na pretohdno poglavlje o sadržaju veze, Mark on4ww nam u ovom sedmom po redu poglavlju govori nešto više o tome kako uopće uspostaviti kontakt s kolegom radioamaterom odnosno kako pozvati cq.

Provjerite da li je frekvencija na kojoj želite pozivati slobodna. Samo slušanje nije dovoljno. Trebate jasno upitati da li je frekvencija slobodna. Npr. na SSB nakon što ste neko vrijeme slušali, pitajte: „Da li je frekvencija slobodna?“ (eng. „Is this frequency in use?“) i dajte vašu pozivnu oznaku. Ako nitko ne odgovori ponovite pitanje. Ako ni sada nitko ne odgovori, frekvencija je vaša i možete pozivati CQ. Na CW i RTTY pitajte sa „QRL?“. Neki misle da je dovoljno pitati samo sa upitnikom. Upitnik može stvoriti zabunu i ništa više. Ako je na frekvenciji veza (koju vi ne čujete, ali vašim signalom možete stvarati smetnje), davanjem upitnika možete unijeti zabunu u sudionike veze, što može čak dovesti do „policijske situacije“ (pogledajte 12. poglavlje). „QRL?“ se ne može krivo shvatiti, jer je to jasno pitanje da li je frekvencija slobodna. Neki od mogućih odgovora koje možete dobiti na CW su:

• R (Received-Roger)
• Y (Yes)
• YES
• QSY

Svi ovi odgovori znače da je frekvencija zauzeta. Ako ste slučajno naletjeli na „vruću frekvenciju“ (posebno onu na kojoj radi DX ekspedicija ili rijetka DX postaja) postoje izgledi da će početi vikati na vas. Nemojte se uznemirivati i nemojte reagirati – jednostavno promijenite frekvenciju. Ako želite „otkriti“ tko radi na toj frekvenciji, pažljivo slušajte i nikako nemojte pitati koja DX postaja radi na toj frekvenciji. Mnogo problema se može izbjeći ako poštujete prvo i osnovno pravila operatorskoga rada: SLUŠANJE. Ovo zlatno pravilo, u kombinaciji sa čarobnom riječi „QRL?“, spasit će vas od neugodnosti pri traženju slobodne frekvencije za CQ pozivanje.

• Kada pozivate CQ, nikako nemojte: zvati CQ deset puta, dati svoju pozivnu oznaku dva puta i onda slušati. Bolje je zvati CQ dva puta i dati svoju pozivnu oznaku deset puta (pretjerao sam, dovoljno je dati svoju pozivnu oznaku četiri puta!).
• Kod pozivanja CQ, najvažnija je vaša pozivna oznaka, ne riječ CQ. Ako propagacijski uvjeti nisu dobri, važno je da postaja na drugoj strani kugle zemaljske dobro čuje vašu pozivnu oznaku, a ne riječ CQ. Previše puta sam čuo operatore da pozivaju CQ 15 puta, a daju svoju pozivnu oznaku jednom. To nema smisla. Praksa stvara majstora. Ako nemate iskustva, slušajte druge i oštrite zube. Ubrzo ćete razviti osobni stil za uspješne i ugodne veze.

Objavljeno u Operatorska vještina | Komentari isključeni za Kako pozivati CQ