Što je iPhone u današnje vrijeme skoro je pa općepoznato. Kako je i kod nas u Hrvatskoj svakim danom broj korisnika iPhone sve veći zanimljivo je proučiti što taj “svemogući” telefon nudi radioamaterima. Tema ovog posta je software namijenjen radioamaterima koji se legalno, bilo naplatno ili besplatno, može skinuti iz Apple-ovog Store-a. O Jailbreake-u iPhone-a u ovom članku NEMA ni riječi!
Software se može koristiti i na iPodu Touch-u. Što se tiče cijena one se naravno vremenom mogu mijenjati. Zgodno je naglasiti da autori softwera u povodu određenih blagdana i praznika znaju spustiti cijene ili čak dati samu aplikaciju besplatno na korištenje.
Telegrafija
Ham Morse – omogućuje vježbanje telegrafije. Cijena: $4.99
MorseKey – s ovim programčićem pretvarate svoj iPhone u CW taster. Cijena: Besplatan
Morse-It – omogućuje jednostavno prevođenje teksta na Morseovu abecedu i obratno. Cijena: $0.99
MorseTest – Zgodan programčić za učenje telegrafije. Generira riječi i kuca ih na zvučnik. Cijena: $0.99
MorseDecoder – koristi mikrofon da bi primao telegrafiju i dekodirao je na zaslonu iPhone-a. Cijena: $0.99
Text2Morse – napiši tekst i poslušaj ga na telegrafiji. Cijena: $0,99
Rad sa satelitima
Satellite Ham Radio (HamSat) – omogućuje radioamaterima koji rade preko satelita da vide gdje se točno pojedini satelit nalazi. Cijena: $4.99. Od istog autora dolazi i Pro Tracker koji ima neke napredne mogućnosti pa mu je i cijena viša, $9.99
Satellite Tracker – programčić za praćenje kretanja satelita asketskog sučelja. TLE datoteke skida s Interneta i koristi u iPhone-u ugrađeni GPS. Postoji i Pro verzija koje se plaća. Cijena: besplatan
Dnevnik rada
Ham Logger – omogućuje vođenje dnevnika rada preko iPhone-a. Cijena: $0.99
HamLog – još jedan programčić za vođenje dnevnika rada amaterske radio postaje. Podržava izvoz preko emaila u ADIF, CSV i na eQSL.cc Cijena: $0.99
Ispiti i teorija
Radi se o programčićima koji vam pomažu položiti radioamaterski ispit. Prilagođeni su ARRL-ovom ispitnom programu. Ilustracije radi, navodim samo jedan jer nisu pretjerano zanimljivi našim radioamaterima.
Amateur Radio Exam Prep Free: Extra – spremite i ponavljate za ispit jednostavno preko iPhone-a. Postoji nekoliko verzija programa koji se razlikuju prema ispitima za pojedini operatorski razred. Cijena: Besplatan
Ostali programi
iGuides-Basics of Ham Radio – Osnove i općenito o radioamaterizmu. Nije pretjerano zanimljivo za naše radioamatere. Cijena: $2.99
Ham – Zgodan programčić za praćenje propagacija i stanja na pojednim opsezima. Ima podršku i za QRZ.com ali ne radi. Ima i PSKReporter. Cijena: Besplatan
iCluster – DX cluster od sada i na vašem iPhone-u. Definitivno a must have! Cijena: Besplatan
Maidenhead Converter – vrlo jednostavno i brzo preko GPS-a saznajte vaš QTH lokator. Moguće je i ručno upisivanje geografske širine i dužine. Cijena: besplatan. Ista pašta samo drugo pakovanje je također besplatni program ham Locator.
CallBook – je zgodan programčić koji vam omogućava pretraživanje pozivnih oznaka na QRZ.com i HamCall (potrebna je pretplata na navedene servise) ili putem besplatnog WM7D servisa. Također možete pratiti APRS postaje na karti. Cijena: $1.99
Ovo su samo neke možda najzanimljivije radioamaterske aplikacije za iPhone. Možete ih pronaći tako da otvorite iTunes-e, odete u Store i u Search Box upištete nešto poput “ham radio” ili “amateur radio”. Ili jednostavno na svom iPhone kliknete na ikonicu App Store i odete na Search. Igrajte se, tražite i sigurno ćete pronaći nešto što će vam olakšati život i ovaj naš radioamaterski hobi učiniti još ljepšim.
Mali disclaimer za kraj: Za sve probleme koji bi vam mogli nastati prilikom bilo kakve instalacije bilo čega na iPhone JA NISAM KRIV! Također ako vam iPhone padne u snijeg za vrijeme kontesta na Sljemenu dok pišete u njega dnevnik rada ili gledate koga ima na klasteru JA opet NISAM KRIV! Sve što radite s vašim iPhone-om isključivo je vaša odgovornost.
Za kraj Operatorskih vještina ostao nam je samo Markov on4ww zaključak.
Ovaj dječak je počeo kao „mali“ radioamater. U početku je bio vrlo sretan kad bi napravio bar jednu vezu sa nekom velikom DX ekspedicijom. Svojih prvih 300+ entiteta, napravio je sa malom snagom. Nema tu nikakve tajne, samo velika želja za novim entitetom. Da bi to uspio, prelistao je mnoge „DX časopise“. Slušao je razgovore iskusnih DX-era na 2 m, da čuje što su oni radili sa njihovim superiornim antenama. Bilo je neprospavanih noći, bezbrojnih sati pozivanja za samo jedan QSO, mnogo neuspješnih poziva i ponovnih pokušaja idućeg dana. Ponekad je uzimao slobodne dane da bi mogao odraditi novu zemlju. Ovaj dječak je i dalje „mali“ radioamater. Kad ga posjete DX-eri iz istočnog dijela zemlje, ostaju začuđeni: „Da li je to sve što imaš? Da li si samo sa time radio sve te DX-eve?“ Ako je želja za raditi DX-eve velika, nađu se načini za napraviti što učinkovitiju i bolju radijsku postaju. Za uspjeh nisu potrebni veliki novci i skupa oprema. Ključ uspjeha je dobra operatorska praksa. Često zaželim da odem k onim „DX klaster zanovijetalima“ i pokažem im kako da naprave taj teški DX, a ne da troše vrijeme na jadikovanje i izražavanje osobnih frustracija na DX klasteru. „Živite život i radite DX-ove.“ Puno sreće u radu „novih entiteta“ na svim opsezima. Nadam se da su vam ovi savjeti bar malo pomogli u poboljšavanju vaših operatorskih vještina. Ako se ipak ne možete probiti kroz „pileup“, uvijek me možete pozvati u pomoć. Ne tražim mnogo, samo jednu dobru pivu za svaki novi entitet koji odradim sa vaše postaje… Na kraju, uvijek imajte na umu, nitko nije bezgrešan. Siguran sam da ćete jednog dana „uhvatiti“ autora u greški. Samo se nasmiješite, „nemojte pucati u klaviristu“, i nastojite biti bolji od njega. Želim vam puno uspjeha i zadovoljstva na opsezima. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u ovom projektu. Za prijevod na hrvatski, zahvaljujem Martinu 9a2jk. Hvala, Martine! 73 – Mark – ON4WW
Objavljeno u Operatorska vještina | Komentari isključeni za Operatorska vještina – Zaključak
Naišao sam na zanimljiv filmić na YouTubeu o radioamaterima snimljen daleke 1939. godine. Pa da ga podijelim s vama u ovo blagadnsko vrijeme darivanja. Također bih zaželio svim Stjepanima sretan imendan.
U osmom poglavlju Mark on4ww nas upozaje s tzv. pileup-om. Ovo poglavlje nešto duže, pa ćete ga ovdje moći pročitati u devet nastavaka.
Tko se jednom „zarazio“ lovom na DX postaje, brzo se upoznao sa PILEUP-om. Kada se na opsegu pojavi rijetka DX postaja, ubrzo se pojavi velika grupa amatera koji svi žele uspostaviti vezu s njom. Na kraju jedne veze, gomila počne pozivati DX postaju i svi pozivaju jedan preko drugoga. To se zove „pileup“. „Pileup“ ne generiraju samo fiksne DX postaje. Grupe radioamatera često odlaze u DX ekspedicije da bi aktivirali zemlje (DXCC entitete) u kojima nema radioamatera. Ponekad su to i nenastanjeni otoci! Cilj ovih ekspedicija je da, za njihovog kratkog boravka, uspostave kontakt sa što većim brojem radioamatera iz cijelog svijeta. Očito, veze tj. kontakt sa ovim ekspedicijama trebao bi biti ŠTO JE MOGUĆE KRAĆI da bi dali šansu što većem broju amatera da uspostave vezu sa DX ekspedicijom. Dakle, operatora u DX ekspediciji ne zanima koji je vaš QTH, s kakvim uređajem radite ili kako je ime vašem kućnom ljubimcu. Koji je najbolji način da što brže uspostavite i upišete u vaš dnevnik vezu sa rijetkom DX postajom ili DX ekspedicijom? SLUŠAJTE, SLUŠAJTE i onda samo SLUŠAJTE. Zašto treba slušati? Zato jer bez slušanja nema uspjeha! Pažljivim slušanjem bit ćete uspješniji u probijanju kroz „pileup“. Slušanjem se upoznajete s načinom i ritmom rada DX postaje. Slušanjem ćete ustanoviti da li DX radi u SPLIT načinu rada. Kad slušate imate dovoljno vremena provjeriti (i dvostruko provjeriti) da li je na vašem uređaju sve dobro namješteno:
pravilan izbor antene?
da li je aktivirana funkcija SPLIT?
da li je odašiljač (i linearno pojačalo) dobro podešeno?
Često se podešavanje odašiljača (i linearnog pojačala) radi NA frekvenciji DX postaje. Jako LOŠA praksa kojom ometate rad DX postaje i potičete reakciju tzv. DX policajaca (pogledajte 8. poglavlje).
Prije pozivanja DX postaje, uvjerite se da pravilno čujete pozivnu oznaku DX postaje.
Često naletimo na pileup koji je posljedica objave na DX Clusteru. Mnogo puta ova informacija nije točna! Sami se uvjerite da dobro čujete pozivnu oznaku DX postaje koju pozivate. To će vas poštedjeti neprijatnih trenutaka i vraćenih QSL karata sa porukom „NOT IN LOG“, „NOT EXISTING CALL“ ili „NOT ACTIVE THAT DAY“.
Iskusna DX postaja će preći na SPLIT način rada čim osjeti da je poziva mnogo amatera. Na taj način njezina predajna frekvencija je čista i pozivatelji ju dobro čuju. Manje iskusna DX postaja će raditi SIMPLEX i konačno otići u QRT, jer neće moći ovladati „pileupom“. U ovakvim situacijama, vi sami možete odigrati važnu ulogu za vrijeme veze sa DX postajom. Uljudno predložite da pređe na SPLIT način rada (naravno, samo ako ima mnogo pozivatelja!). Ako uspijete nagovoriti DX-a da pređe na SPLIT način rada, svi će vam biti zahvalni.
Nastavljajući se na pretohdno poglavlje o sadržaju veze, Mark on4ww nam u ovom sedmom po redu poglavlju govori nešto više o tome kako uopće uspostaviti kontakt s kolegom radioamaterom odnosno kako pozvati cq.
Provjerite da li je frekvencija na kojoj želite pozivati slobodna. Samo slušanje nije dovoljno. Trebate jasno upitati da li je frekvencija slobodna. Npr. na SSB nakon što ste neko vrijeme slušali, pitajte: „Da li je frekvencija slobodna?“ (eng. „Is this frequency in use?“) i dajte vašu pozivnu oznaku. Ako nitko ne odgovori ponovite pitanje. Ako ni sada nitko ne odgovori, frekvencija je vaša i možete pozivati CQ. Na CW i RTTY pitajte sa „QRL?“. Neki misle da je dovoljno pitati samo sa upitnikom. Upitnik može stvoriti zabunu i ništa više. Ako je na frekvenciji veza (koju vi ne čujete, ali vašim signalom možete stvarati smetnje), davanjem upitnika možete unijeti zabunu u sudionike veze, što može čak dovesti do „policijske situacije“ (pogledajte 12. poglavlje). „QRL?“ se ne može krivo shvatiti, jer je to jasno pitanje da li je frekvencija slobodna. Neki od mogućih odgovora koje možete dobiti na CW su:
R (Received-Roger)
Y (Yes)
YES
QSY
Svi ovi odgovori znače da je frekvencija zauzeta. Ako ste slučajno naletjeli na „vruću frekvenciju“ (posebno onu na kojoj radi DX ekspedicija ili rijetka DX postaja) postoje izgledi da će početi vikati na vas. Nemojte se uznemirivati i nemojte reagirati – jednostavno promijenite frekvenciju. Ako želite „otkriti“ tko radi na toj frekvenciji, pažljivo slušajte i nikako nemojte pitati koja DX postaja radi na toj frekvenciji. Mnogo problema se može izbjeći ako poštujete prvo i osnovno pravila operatorskoga rada: SLUŠANJE. Ovo zlatno pravilo, u kombinaciji sa čarobnom riječi „QRL?“, spasit će vas od neugodnosti pri traženju slobodne frekvencije za CQ pozivanje.
Kada pozivate CQ, nikako nemojte: zvati CQ deset puta, dati svoju pozivnu oznaku dva puta i onda slušati. Bolje je zvati CQ dva puta i dati svoju pozivnu oznaku deset puta (pretjerao sam, dovoljno je dati svoju pozivnu oznaku četiri puta!).
Kod pozivanja CQ, najvažnija je vaša pozivna oznaka, ne riječ CQ. Ako propagacijski uvjeti nisu dobri, važno je da postaja na drugoj strani kugle zemaljske dobro čuje vašu pozivnu oznaku, a ne riječ CQ. Previše puta sam čuo operatore da pozivaju CQ 15 puta, a daju svoju pozivnu oznaku jednom. To nema smisla. Praksa stvara majstora. Ako nemate iskustva, slušajte druge i oštrite zube. Ubrzo ćete razviti osobni stil za uspješne i ugodne veze.
Mark on4ww se u šestom poglavlju dotiče vrlo zanimljive teme, pogotovo za početnike, a to je kako napraviti vezu i o čemu razgovarati tijekom nje s kolegom radioamaterom. Mislim da je ovaj tekst vrlo interesantan i svima onima koji se tek pripremaju za ispit i nisu imali praktičnog iskustva u radu da vide kako to izgleda. Još se sjećam kad sam se ja na tečaju pripremao za polaganje ispita, da mi nije baš bilo jasno o čemu se zapravo priča u vezi. Zašto? Prvenstveno zato jer iz priručnika za pripremanje ispita proizlazi da se u vezi mora razgovarati samo o nekakvim tehničkim temama vezanim za radioamaterizam. A početnik, još ako nije tehničke struke, nema dovoljno znanja i iskustva da bi mogao s kolegom sat vremena raspravljati o nekakvim detaljima izrade half-sloper antene za 10m. No neka vas to ne obeshrabruje jer, kao što ćemo vidjeti iz Markovog teksta, tome u stvarnosti nije baš tako.
Neki novi radioamateri čude se vezama u kojima se razmjenjuje samo pozivna oznaka i raport. To naravno ne mora biti tako. U početku, ni meni se to nije sviđalo. Uživao sam u dugim i opsežnim QSO-ima. Bio sam pravi brbljavac. Nema ništa lošega u tome. Međutim, s vremenom sam, sa vrlo dugih QSO-a, prešao na vrlo kratke. Netko voli duge veze, netko kratke. Iako prakticiramo uglavnom tehnički hobi, naši QSO-i ne moraju biti čisto tehničke naravi. Potrebna je zdrava mjera. Radioamaterizam nije namijenjen pričama sa tržnice. Neka vam zdrav razum bude vodilja. Ipak postoje teme koje bi trebali izbjegavati. To su religija, politika i naravno komercijalno oglašavanje. Naravno, po svim propisima, zabranjeno je emitiranje glazbe, oglasa i sl. odnosno svako jednosmjerno emitiranje (radiodifuzija). Belgijski priručnik za osnovni radioamaterski razred po prvi puta uključuje poglavlje o operatorskim vještinama i procedurama te objašnjava kako napraviti QSO. Slijedi kratko ponavljanje uz neke dodatke:
prije početka odašiljanja, provjerite da li je frekvencija slobodna.
ako je frekvencija slobodna, možete zvati CQ (opći poziv, CQ, vjerojatno dolazi od „I seek you“, iz vremena prije dolaska radija, tumači Pat, W5THT). Vidite 7. poglavlje „Kako pozivati CQ?“.
redoslijed kako koristite pozivnu oznaku u vezi je jednostavan: prvo pozivna oznaka korespondenta zatim vaša pozivna oznaka. Npr. (vaša pozivna oznaka je ON4ZZZZ): Hvala dragi prijatelju, mikrofon tebi, ON4XXXX ovo je ON4ZZZZ prijem. Lako zapamtiti – samo budite uljudni.
uvijek završite odašiljanje sa vašom pozivnom oznakom. Ako u vezi radite česte prekide, predstavite se vašom pozivnom oznakom svakih 10 minuta.
malo pričekajte prije početka odašiljanja (u vezi, pri prijelazu sa slušanja na odašiljanje). Na taj način omogućujete drugome da se uključi u vezu. Jednog dana i vi se možete naći u situaciji da vam je potrebna nečija pomoć. Budite pripravni.
ne pričajte dugo u jednoj relaciji. Govorite kratko i sažeto. Dajte priliku korespondentu da odgovori na temu razgovora, prije nego zaboravi o čemu razgovarate. Imajte na umu da često razgovarate sa nekim, na jeziku koji nije njegov materinji jezik. Dajte mu priliku da shvati o čemu govorite.
u vezi telefonijom, uvijek na kraju kažite „prijem“ (eng. over). Iako u radioamaterskoj vezi to nije uvijek nužno, često je korisno. Iskustvo će vas naučiti kada treba reći „prijem“, a kada ne.
u vezi telegrafijom uvijek završite sa slovom K. Često se koristi KN – znači da želite da vam odgovori samo postaja s kojom ste u vezi ili koju pozivate.
CW vezu završite kraticom SK. QSO je potpuno završen nakon SK.
u telefoniji vezu ne završavate sa „over and out“. „Over“ znači prijem. QSO možete završiti tako da na kraju samo kažete „out“ bez „over“.
Netko me je upozorio na slijedeću situaciju. Kako operatori napreduju u svojoj „radioamaterskoj karijeri“ čini se da zaboravljaju da su i sami bili početnici. Na KV često čujemo „CQ DX“ poziv na kojeg odgovara „lokalna“ postaja, koja je pozivatelju preblizu da bi bila DX. Na lokalnoj postaji je početnik koji za to često dobiva „jezikovu juhu“. Naravno da bi početnik trebao znati kada može odgovoriti na „CQ DX“ poziv. S druge strane, iskusni operator koji zove „CQ DX“ bi trebao razumjeti da je i on bio početnik i da je radio točno isto, da bi napravio „novu zemlju“, pa bi trebao imati više razumijevanja. U takvim situacijama ja obično dam kratki raport, upišem vezu u dnevnik i kažem da želim veze sa DX postajama. Početnik će to razumjeti, drugi put će biti pažljiviji, a istodobno je sretan jer je napravio „novu zemlju“, a to je ono što se računa. Dajte svima priliku da naprave vezu sa vama i ne zaboravite svoje početničke dane.
U petom poglavlju Mark on4ww nam daje nekoliko preporuka o radu preko repetitora.
Većina idućih poglavlja namijenjena je specifičnim situacijama u lovu na DX postaje na kratkovalnim opsezima. Skoro sve vrijedi i za rad na VHF/UHF opsezima. Na VHF/UHF opsezima koristimo repetitore (relejne radijske postaje) prvenstveno namijenjene za povećanje dometa mobilnih i prijenosnih radijskih postaja. Operatori fiksnih postaja bi to trebali imati na umu. Ako dvije fiksne postaje mogu uspostaviti vezu bez repetitora, zašto koristiti repetitor?
Korisnici repetitora moraju voditi računa o tome da nemaju monopol na njegovo korištenje. To u stvari vrijedi za veze na svim frekvencijama. Na nerepetitorskim frekvencijama vrijedi načelo „tko prvi dođe, njegova frekvencija“. Međutim, ovo ne bi trebalo vrijediti za repetitore. Svi bi trebali imati mogućnost korištenja repetitora, posebno mobilne i prijenosne postaje.
Za vrijeme veze preko repetitora, dobro je (ako ne i nužno) ostavljati nekoliko sekundi pauze na kraju sugovornikovog emitiranja (tj. prije prijelaza sa prijema na predaju). Na taj način dajete drugima mogućnost da se kratko jave i izraze želju za sudjelovanjem u QSO-u ili da bi pozvali nekog drugog. Ako odmah po završetku emitiranja sugovornika pritisnete PTT i počnete emitirati, tu mogućnost ne dajete nikome. Razmislite o tome.
Objavljeno u Operatorska vještina | Komentari isključeni za Nekoliko preporuka za veze preko VHF ili UHF repetitora
Ovo četvrto poglavlje koje nam donosi Mark on4ww je možda opsegom najmanje, ali zbog toga nije i najmanje važno. Upravo suprotno.
Ovo je najkraće, ali nedvojbeno najvažnije poglavlje u ovom dokumentu. Uvijek budite uljudni! Vaš signal sluša mnogo ljudi uključujući i zaposlenike u državnim ustanovama kojima je to posao. O ovome će biti više riječi u poglavlju o „konfliktnim situacijama“. Kao i u stvarnom životu, tako i u našem malom radioamaterskom svijetu, lijepa riječ je ključ za sva vrata.
U trećem poglavlju Mark on4ww govori o pozivnoj oznaci amaterske radijske postaje.
Pravilno koristite vašu pozivnu oznaku. Položili ste ozbiljan ispit da bi uživali u ovom hobiju. Budite ponosni na vašu pozivnu oznaku – jedinstvena je. Samo ako je koristite na pravilan način, vaše odašiljanje je u skladu sa zakonom. Da li ste ikad čuli pozivnu oznaku 4ZZZZ na VHF-u? Koliko je meni poznato, to bi trebala biti postaja iz Izraela, a ne iz Belgije. Pravilna pozivna oznaka je ON4ZZZZ. Pozivna oznaka se sastoji od prefiksa i sufiksa. Loša praksa spuštanja prefiksa može se čuti i na KV opsezima. Za usporedbu, kad bi vaš auto bio ukraden, da li bi u prijavi krađe prijavili samo pola registarske oznake ili cijelu?
U drugom poglavlju Mark on4ww nam govori o slušanju. Iako možda zvuči smiješno radiooperater prvo mora naučiti slušati. Kao što ćemo vidjeti iz nastavaka koji slijede radioamater koji zna slušati puno će lakše, i s manje kaosa, održavati veze.
Kao novi radioamater jedva čekate da počnete emitirati i uspostavljati veze. Pričekajte. Stavite mikrofon, morseovo tipkalo i tipkovnicu na stranu. Prvo se upoznajte sa SVIM funkcijama vašeg primopredajnika. Odašiljanje traži posebnu pažnju i najlakše je napraviti prve „greške u eteru“. U početku naučite SLUŠATI. Onaj koji prvo sluša, uspješniji je u ostvarivanju dobrih veza. Više o važnosti slušanja opisano je u poglavlju PILEUPS.
Nakon uvoda teksta “Operatorska vještina” kojeg je napisao Mark on4ww krećemo s prvim poglavljem o radioamaterskom jeziku. Za hrvatski prijevod zaslužan je Martin 9a2jk.
Naučite „radioamaterski jezik“ i ispravno ga koristite. Ne govorite „radio four“ nego „readability four“. Naučite međunarodnu tablicu fonetskog sricanja, CW kratice, kratice Q koda i brojevni kod (73/88) kao da je to vaš drugi materinji jezik. Uvijek koristite fonetsku tablicu sricanja na ispravan način, npr. A je ALPHA, a ne Alabama. O ovome ćemo više govoriti u 8. poglavlju (PILEUPS).
Objavljeno u Operatorska vještina | Komentari isključeni za Radioamaterski jezik
Ovaj tekst dobio sam neki dan mailom od kolege i prijatelja Zdravka 9a6zt. Stvarno je ponekad dobro podsjetiti se na ove stvari koje mladi hamleti još neznaju dok ih stariji kolege zaborave ili ih se ne pridržavaju. Tekst je napisao Mark on4ww, a za hrvatski prijevod zaslužan je Martin 9a2jk. Na njihovim web stranicama možete pronaći ovaj tekst i u pdf formatu. Tekst je duži i ima 19 poglavlja zato ću ga ovdje staviti u nastavcima. Svaki dan jedno (ili možda dva kraća) poglavlja. Na taj način sam tekst će biti pregledniji i manje naporan za čitanje. Svi nastavci će biti objavljeni u kategoriji “Operatorska vještina”. Na taj način ćete ga lako pronaći ako vam ponovno zatreba kakva informacija. Najprije krenimo s malim uvodom:
OPERATORSKA VJEŠTINA
Tko je od nas dobio vozačku dozvolu polaganjem samo teoretskog dijela ispita? Nitko. U Belgiji, do uvođenja osnovnog radioamaterskog razreda, nije bilo nikakve praktične obuke kako uspostaviti radioamatersku vezu (QSO). Nakon teoretskog ispita, novi operatori mogli su odmah izaći na radioamaterske opsege. Rezultat njihovog rada nije uvijek bilo lijepo slušati. Za usporedbu sa polaganjem vozačkog ispita, zamislite da polažete samo teoretski dio, dobijete dozvolu i izađete na cestu u automobilu s kojim nikad niste upravljali. To je točno ono što se danas događa sa radioamaterima. U prvim godinama svoje radioamaterske aktivnosti autor je, kao i svi drugi, radio greške (pravi ih i danas, ali mnogo manje). S ovim člankom on želi pomoći početnicima, i ne samo njima, da što prije usvoje znanja za uspješan rad na radioamaterskim opsezima. Greške koje je ranije pravio, često su bile posljedica slušanja „ne tako dobrog“ načina rada starijih operatora (tzv. old timer-a). Njih ne želim kriviti, jer jasne upute kako komunicirati na radioamaterskim opsezima nikad nisu postojale.
Ne smijemo podcjenjivati važnost dobrih operatorskih vještina. U konačnici, sve što odašiljemo preko radioamaterskih valova mogu slušati svi, bili to radioamateri, slučajni slušatelji ili oni koji slušaju po službenoj dužnosti. Tehnička strana je samo dio našeg hobija. Korištenje radio uređaja za uspostavljanje radijskih veza je drugi dio, gdje na radio valovima ne predstavljamo samo sebe, nego cijelu naciju. Za uspješan rad na radioamaterskim frekvencijama, bilo kojom vrstom emisije, treba poštovati neka jednostavna pravila. Lijepo vas molim, slijedite me u potrazi za dobrim „operatorskim vještinama“.
Dobrodošli na 9a9SS.com! Ja sam Ivan Palčić, diplomirani pravnik, koji slobodno vrijeme voli provoditi na radiovalovima u razgovoru s radioamaterima diljem svijeta. Radioamaterski ispit za A razred položio sam u lipnju 2005. godine. Ponosni sam član Hrvatskog radioamaterskog saveza i Radiokluba Zagreb 9a1ADE. Također, član sam European Phase Shift Keying Club-a #2829. i Croatian Digital Group-e #011. Prva pozivna oznaka bila mi je 9a5BDD. Od radio uređaja najčešće koristim Yaesu FT-857d u kombinaciji s odličnom malom Buddipole antenom iz kućne radinosti. Više...
Što je iPhone u današnje vrijeme skoro je pa općepoznato. Kako je i kod nas u Hrvatskoj svakim danom broj korisnika iPhone sve veći zanimljivo je proučiti što taj “svemogući” telefon nudi radioamaterima. Tema ovog posta je software namijenjen radioamaterima koji se legalno, bilo naplatno ili besplatno, može skinuti iz Apple-ovog Store-a. O Jailbreake-u iPhone-a u ovom članku NEMA ni riječi!
Ovo su samo neke možda najzanimljivije radioamaterske aplikacije za iPhone. Možete ih pronaći tako da otvorite iTunes-e, odete u Store i u Search Box upištete nešto poput “ham radio” ili “amateur radio”. Ili jednostavno na svom iPhone kliknete na ikonicu App Store i odete na Search. Igrajte se, tražite i sigurno ćete pronaći nešto što će vam olakšati život i ovaj naš radioamaterski hobi učiniti još ljepšim. 
